Pozadina: Zašto središnji registar za digitalne putovnice proizvoda?
Digitalna putovnica proizvoda (DPP) temelj je europske Uredbe o ekološkom dizajnu za održive proizvode (ESPR), koja je na snazi od srpnja 2024. Ona obvezuje proizvođače da osiguraju strojno čitljive zapise podataka za sve veći broj kategorija proizvoda — od baterija i tekstila do elektronike. No gdje zapravo žive reference na te zapise? Upravo to rješava nova provedbena uredba.
Europska komisija objavila je 29. travnja 2026. nacrt provedbene uredbe o DPP registru, koji je sada otvoren za javno savjetovanje. Dokument opisuje kako će centralizirani registar pohranjivati jedinstvene identifikatore proizvoda i povezivati ih s podacima o proizvodima koji se hostiraju na decentraliziran način. Ovo nije baza samih podataka o proizvodima — riječ je o imeniku referenci.
Taj arhitektonski izbor je namjeran: EU ne želi stvoriti monolitni podatkovni silos, već interoperabilnu mrežu proizvođačkih sustava koji se mogu pronaći putem zajedničkog središnjeg čvora.
Što nacrt zapravo zahtijeva
Struktura: Središnji registar, decentralizirani podaci
Temeljno načelo nacrta je jasno: registar pohranjuje samo jedinstvene identifikatore (UID-ove) i pripadajuće krajnje točke razrješavača (resolvera) — to jest, URL-ove na kojima se mogu dohvatiti stvarni DPP podaci. Sami podaci o proizvodu ostaju kod proizvođača ili imenovanog operatera podataka.
Taj je model konceptualno usko usklađen s GS1 Digital Link, otvorenim standardom koji povezuje GTIN-ove sa strukturiranim web URI-jevima. Skener ili tijelo za nadzor tržišta može pomoću zapisa u središnjem registru pronaći odgovorni razrješavač i odande dohvatiti potpune podatke putovnice.
Obveze registracije za gospodarske subjekte
Nacrt utvrđuje da su proizvođači i uvoznici dužni registrirati svoje proizvode u registru prije njihova stavljanja na tržište. Konkretno, oni moraju:
- dostaviti jedinstveni identifikator proizvoda (UID),
- navesti krajnju točku razrješavača (URL) na kojoj se DPP može pristupiti,
- osigurati metapodatke o kategoriji proizvoda i odgovornom gospodarskom subjektu.
Registracija se provodi putem standardiziranog API-ja, čiju tehničku specifikaciju još razvijaju ECLASS i druga normizacijska tijela. Nacrt se poziva na trenutni rad CEN/CENELEC JTC 24, koji ima zadaću harmonizirati podatkovne modele.
Prava pristupa i zaštita podataka
Jedno od središnjih spornih pitanja u savjetovanju vjerojatno će biti pitanje tko smije pristupiti kojim podacima registra. Nacrt razlikuje tri klase aktera:
| Akter | Pristup za čitanje | Pristup za pisanje | Napomene |
|---|---|---|---|
| Javnost / potrošači | URL razrješavača, kategorija proizvoda | Ne | Bez komercijalno osjetljivih poslovnih podataka |
| Tijela za nadzor tržišta | Cijeli zapis uključujući metapodatke | Ne | Jedinstveno diljem EU-a |
| Gospodarski subjekti (proizvođači, uvoznici) | Vlastiti zapisi | Da | Autentifikacija putem EU Logina |
Komercijalno osjetljive informacije — poput odnosa s dobavljačima ili nabavnih cijena — izričito se ne smiju pohranjivati u registru. Za to nacrt upućuje na mogućnost definiranja razina pristupa (Access Rights) unutar samog DPP-a, kako je već predviđeno u delegiranoj uredbi ESPR za baterije.
Tehničke implikacije za proizvođače i pružatelje IT usluga
Integracija API-ja i skupna registracija
Za tvrtke s velikim portfeljima proizvoda pitanje skupne registracije je ključno. Nacrt opisuje REST API putem kojeg se UID-ovi mogu dostavljati u serijama. Pojednostavljeni primjer kako bi takav poziv za registraciju mogao biti strukturiran:
POST /registry/v1/products
Content-Type: application/json
Authorization: Bearer <EU-Login-Token>
{
"uid": "https://id.gs1.org/01/04012345678901/21/ABC123",
"resolverEndpoint": "https://dpp.example.com/resolver",
"productCategory": "ESPR:TextileUpperGarment",
"economicOperator": {
"eori": "DE123456789",
"name": "Muster GmbH"
}
}
Sam UID mora biti u skladu s priznatim sustavom identifikacije — nacrt izričito navodi GS1 GTIN-ove kao i kodove usklađene s ISO/IEC 15459. Vlasnički sustavi su dopušteni, ali moraju biti globalno jedinstveni i trajno razrješivi.
Za tvrtke koje već rade s alatima poput qr3.app Bulk Importa, temeljno se načelo ne mijenja bitno: strukturirana CSV ili JSON isporuka UID-ova i URL-ova razrješavača može se preslikati na Registry API. Pravi izazov leži u upravljanju (governance) — tko je unutar organizacije odgovoran za održavanje zapisa kada se URL-ovi razrješavača promijene ili se proizvodi povuku s tržišta?
Upravljanje životnim ciklusom: opozivi i arhiviranje
Nacrt se bavi i životnim ciklusom proizvoda nakon stavljanja na tržište. Proizvođači su dužni ažurirati zapise u registru kada:
- se promijeni krajnja točka razrješavača,
- se proizvod opozove (zapis tada mora biti označen kao „opozvan”, ali ne i izbrisan),
- se tvrtka raspusti ili prenese.
Obveza arhiviranja postavljena je na najmanje 10 godina nakon posljednjeg stavljanja proizvoda na tržište — zahtjev koji predstavlja poseban izazov za mala i srednja poduzeća bez vlastite IT infrastrukture.
Vremenski okvir i sljedeći koraci
Očekuje se da će javno savjetovanje o nacrtu trajati do kraja lipnja 2026. Komentari se mogu podnijeti putem EU portala Have Your Say. Komisija je dala do znanja da namjerava donijeti konačnu provedbenu uredbu prije kraja 2026., kako bi je uskladila s prvim delegiranim uredbama ESPR-a specifičnim za pojedine proizvode — ponajprije za tekstil (planirano za 2027.).
Za Uredbu o baterijama, koja je obvezujuća od veljače 2024., vrijedi poseban aranžman: sustav putovnice za baterije isprva funkcionira kroz zaseban mehanizam, ali se srednjoročno namjerava integrirati u središnji registar.
Što tvrtke trebaju učiniti sada
Iako uredba još nije konačna, postoje pripremni koraci koje možete poduzeti već danas:
- Definirajte svoju UID strategiju: Odlučite hoćete li se osloniti na GS1 GTIN-ove ili na alternativni sustav. GS1 Digital Link ima prednost što identifikator istodobno funkcionira kao razrješivi web URI.
- Izgradite svoju infrastrukturu razrješavača: Krajnja točka razrješavača mora biti trajno dostupna i verzionirana. Koristite stabilne osnovne URL-ove — ne dinamičke skraćene URL-ove.
- Definirajte procese održavanja podataka: Tko je u vašoj organizaciji odgovoran za ažuriranja registra kada se proizvodi promijene ili opozovu?
- Pratite savjetovanje: Konačna uredba može se razlikovati od nacrta — osobito u pogledu API specifikacija i prava pristupa.
Procjena: Što registar radi — a što ne
Središnji DPP registar nije certifikat kvalitete niti ocjena sukladnosti. To je imenička usluga — usporediva s DNS-om za identifikatore proizvoda. Točnost DPP podataka ostaje odgovornost gospodarskih subjekata i provjeravaju je tijela za nadzor tržišta.
Kritičari iz industrije — uključujući BusinessEurope — već su primijetili da dvojna struktura središnjeg registra i decentralizirane pohrane podataka povećava troškove usklađivanja bez smislenog poboljšanja zaštite podataka. Zagovornici, uključujući organizacije za zaštitu okoliša poput Europskog ureda za okoliš (European Environmental Bureau), pak tvrde da samo središnja ulazna točka može osigurati provedivost od strane nadležnih tijela.
Faza savjetovanja pokazat će hoće li se Komisija držati hibridne arhitekture ili će napraviti prilagodbe. Za tvrtke koje sada započinju svoje tehničke pripreme, ključni zaključak je sljedeći: temeljna načela — jedinstveni identifikatori, stabilni razrješavači, strukturirani metapodaci — ostat će valjana bez obzira na konačni regulatorni tekst.
Izvori
- Uredba (EU) 2024/1781 o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn
- Predložena pravila EU-a pojašnjavaju funkcioniranje registra digitalne putovnice proizvoda
- CEN/CENELEC JTC 24 - Digital Product Passport
- Uredba (EU) 2023/1542 o baterijama i otpadnim baterijama
- GS1 standardi koji omogućuju EU DPP